Narušena i neujednačena ekonomija regiona je opterećena krizom snabdevanja energijom, posledično istorijskim šokom inflacije i predstojećom opasnošću od naknadne recesije. Ti izazovi su postali akutniji kasno u petak kada je ruski Gazprom PJSC rekao da će njegov ključni gasovod ostati zatvoren na neodređeno vreme.
Više od 40 centralnih banaka povećalo je troškove zaduživanja za tri četvrtine poena ili više u jednom potezu ove godine — da li će ECB biti sledeća?
Zvaničnici se takođe bore sa slabošću evra, podstaknutom posledicama agresivnog zaoštravanja u SAD i znaju da svaki potez ECB da to nadoknadi povećanjem troškova zaduživanja narušava fiskalnu stabilnost slabijih članica kao što je Italija, piše Bloomberg.
Dok posao predsednika Federalnih rezervi Džeroma Pauela (Jerome Powell) da ukroti beskrajnu inflaciju u najvećoj svetskoj ekonomiji teško da je jednostavan, teškoće sa kojima se suočava njegova evropska koleginica znače da ona može da tvrdi da je povukla kraću slamku.
"ECB ide veoma, veoma finom linijom" rekao je za Blumberg televiziju Emmanuel Cau, šef strategije kapitala u Barclais Bank Plc. "Fed mora da uspori ekonomiju da bi smanjio inflaciju. Mislim da je posao ECB mnogo složeniji jer očigledno ne mogu mnogo da urade protiv energetske krize".
Odluka od četvrtka je manje komplikovana od julske, ali ništa manje posledična. Zatim je ECB okončala osam godina ispod nulte stope iznenađujućim potezom od pola poena i novim alatom za zaštitu zadužene Italije od rasta troškova zaduživanja. Povećanje od 75 baznih poena ovog puta bi investitorima javilo sve veću hitnost u borbi sa rastućim cenama.
Коментари
Постави коментар